
27.02.2019.
Paleo dijeta - DA ili NE?
Jedan od posljednjih hitova u prehrani je Paleo dijeta, odnosno prehrana utemeljena na paleo načelima, prema kojima je čovjek bio lovac i sakupljač i jeo nutritivno bogatu hranu, poput mesa i ribe, jestivog lišća i korijenja te bobica. Ideja paleo dijete je oporavak crijeva. Na tome se temelji takozvani autoimuni paleo protokol (AIP) koji zagovaraju neki nutricionisti. Cilj je ukloniti sve namirnice koje bi mogle djelovati inflamatorno i kao okidač za imunološki sustav. Iz prehrane se izbacuju svi potencijalni alergeni i hrana koja bi mogla imati negativan utjecaj zdravlje organizma, poput prerađene hrane i industrijskih proizvoda. Nakon određenog razdoblja namirnice se ponovno uvode jedna po jedna, prateći zdravlje i reakcije tijela. Zagovornici ove dijete preporučuju ju oboljelima od lupusa, Hashimotove i Crohnove bolesti, psorijaze, astme i alergija. Iskustva korisnika su pozitivna, jer im se, tvrde, smanjuju simptomi bolesti.
Pravila Paleo prehrane prilično su rigorizna, a uključuju izbacivanje šećera i svega što ga sadrži (čokolada, voćni jogurt, banane, konzervirano i suho voće). Izbacuju se sve vrste žitarica i brašna od žitarica, glutenske i bezglutenske, kao i pseudožitarice, orašasti plodovi i sjemenke, mliječni proizvodi, jaja, mahunarke, soja, margarin i industrijska ulja, gljive, alkohol, kava te procesuirana hrana, industrijski suhomesnati proizvodi, te gotova i polugotova hrana.
Dozvoljeno je sve povrće (osim rajčica, paprika, patlidžana i krumpira), zatim kiseli kupus, kefir, meso, perad i riba, avokado, šumskog bobičastog voće i agrumi, te kokos i sve od kokosa (ulje, maslac,vrhnje, mlijeko, brašno...). Također se može koristiti začinsko bilje, jabučni ocat i maslinovo ulje.
Dakle, izbor namirnica je poprilično ograničen. Iako pristalice ovog prehrambenog režima drže kako je ovo najispravniji način prehrane, opravdajući se kako su pojedinici oboljeli od navedenih bolesti primjetili poboljšanja, važno je naglasiti kako to nije utvrđeno kliničkim studijama. Također, nema saznanja o posljedicama dugotrajnog provođenja ovog načina prehrane, a sudije koje su provedene su krakotrajne i na premalom broju ispitanika i prema tome nisu ni relevantne. Dodatni problem predstavljaju osobe koje ovaj režim provode u svrhu mršavljenja . S obzirom da je dijeta rigorozna, rezultati su neizbježni, zadovoljstvo veliko, no prave posljedice nam zapravo nisu poznate.
Stav vodećih hrvatskih stručnjaka, a i mene same, je da ova dijeta rizična za provođenje i masovne preporuke. Razlog za to je u prvom redu eliminacija velikog broja ili čak cijelih skupina nutritivno vrijednih namirnica poput žitarica, mahunarki i orašastih plodova što može dovesti do narušavanja nutritivne kvalitete prehrane, odnosno manjka mikronutrijenata i fitokemikalija. Potrebna su klinička istraživanja kojima bi se utvrdilo doprinosi li zaista paleo princip prehrane u terapiji nekih bolesti, te koliko se dugo takav način prehrane može provoditi. Što se tiče korištenja ove dijete kao dijete za mršavljenje, onda isključivo kratkotrajno, 10 do 14 dana, po mogućnosti pod nadzorom stručnjaka i vodeći računa o nadoknadi esencijalnih nutrijenata iz izbačenih namirnica. Međutim, postoje puno kvalitetnije i manje opasne metode za to pa predlažem da se paleo ipak preskoči.
Margita Zlatić, mag.nutr.